Igrom i smijehom kroz djetinjstvo

˝Naučiti igrati se znači naučiti živjeti˝

Svi smo bili djeca i voljeli se igrati, ali kako smo odrasli to nam se čini kao daleka prošlost. Pretvorili smo se u zaposlene, zauzete osobe, prepune problema i briga.

Često u današnje vrijeme, kad gledamo djecu kako se igraju, sjetimo se naših igara prije nekoliko desetljeća i primjećujemo da su se igre promijenile, čak razmišljamo jesmo li bili maštovitiji od današnje djece? Ali ta je pomisao daleko od istine, jer nisu djeca bila ni maštovitija niti ih je bilo lakše zadovoljiti, već su okolnosti bile drukčije – mogli smo se igrati vani, u dvorištu, na ulici, te stvarati grupe prijatelja zajedno s drugom djecom iz škole, sa braćom, rodbinom…

Bilo je manje dječjih emisija na televiziji, kompjuterskih igrica…

Danas se sve uveliko promijenilo, obitelji imaju manji broj članova, smanjio se broj djece po paru, smanjuje se broj rodbine za igru, zabavu, pa i za svađu. Time se smanjuje i mogućnost druženja djece u slobodno vrijeme, koje se sada najčešće provodi u kući, s roditeljima, a ne uz ostalu djecu u igri, a tu je i udaljenost škole od kuće, čime je otežano stvaranje grupa prijatelja.

Zašto je važno igrati se?

Igra je osnovna dječja djelatnost u prvih osam godina života i zato i jest nešto više od puke razonode i zabave. Važno je da igra djeci bude ugodna aktivnost, ali i da sadrži osnovne obrazovne elemente. Igranje je sredstvo obrazovanja, nepresušan izvor resursa i spoznaje koje će dijete moći primjeniti u budućnosti.

Dijete se treba igrati jer na taj način stalno otkriva nešto novo, uči i raste kao pojedinac i kao osoba.

Igrajući se dijete produbljuje određena pravila, uči dijeliti svoje stvari te poštivati svoje prijatelje. Da bi se ispunile sve funkcije socijalizacije i učenja djeca se trebaju igrati s drugom djecom. Dijete treba igru da bi naučilo, zabavilo se, socijaliziralo  i spoznalo svoje mogućnosti, te prepoznalo okružje u kojem se kreće.

Uloga roditelja, odgojitelja i učitelja je poticanje mališana na igru, te da izmišljaju nove igre i podijele svoje slobodno vrijeme sa drugom djecom.

Mediji

Kada je djeci dosadno roditelji često posežu za pasivnim razonodama da bi ˝upravljali˝ svojim mališanima, kao što je pasivno gledanje televizije ili kompjuterske igrice. Trebamo nastojati da se djeca zabave igrom, ali kako pedagozi smatraju da igra mora biti slobodna, besplatna i bez vodstva, kada su djeca umorna treba ih pustiti da gledaju televiziju, no trebaju imati ograničeno vrijeme i sadržaj, jer dobar film će biti uspješan obrazovni izbor, ali ne bi nikad trebao biti zamjena za prijatelje s kojima se dijete može igrati.

S video igricama treba biti oprezan jer se pri toj razonodi dijete igra potpuno samo.

Zlouporaba električnih igara dovodi do napuštanja tjelesne vježbe, smanjenog udisaja čistog zraka i izgaranja energije, pa čak i do gubitka želje za izlaskom van.

Pogrješke roditelja

Odrasli često nemaju vremena za svoju djecu od prevelikih obaveza pa im drugi ljudi moraju odgajati i čuvati djecu ili ih pretrpavaju sa raznim izvanškolskim obavezama. To su aktivna djeca koja se u igraju u zatvorenim kućama, beskrajno se dosađuju i samo sjede ispred televizije.

Ako ne želite da se to dogodi vašoj obitelji, posvećujte vrijeme svojoj djeci. Igrajući se s njima i vi ćete se osjećati bolje, veselije, i iskoristit ćete dan na najbolji mogući način. Važno je posvetiti se djeci, što ne znači da se  neprestano morate igrati ili nametati, pustite dijete da samo odlučuje što će se i kako igrati.

Sve može poslužiti igri

Najbolja igračka nije ujedno i najskuplja. Ako svojoj djeci pružimo sve što požele, neće znati cijeniti vrijednost stvari i završit će gomilajući igračke koje će ih brzo prestati zanimati, jer su stigle nove.

Treba ih naučiti da slobodno vrijeme mogu provesti na različite načine i da im u tome mogu poslužiti stvari koje imaju kod kuće. Treba se naviknuti da uživaju u malim stvarima, a tu će nam od velike pomoći biti mašta za izradu vlastitih igara i zadivljujućih priča.

Može poslužiti materijal za recikliranje, stari papir, stari gumbi, kutije za cipele, plastične zdjele, stare čarape, stara odjeća…

Potrebno je djecu poticati da izmišljaju nove namjene svojim igračkama, da postanu izumitelji. Djecu treba potaknuti i da izađu iz kuće i sudjeluju u grupnim aktivnostima.

O razvoju djeteta po dobima

Za dijete od 3 godine svijet je predmet čuđenja i sve je pustolovina, voli promatrati i sve što opazi brzo sprema na svoj ˝tvrdi disk˝. Voli ponavljanja, podjednako uživa u građenju i rušenju. Osjeća strast prema modeliranju plastelinom, glinom ili tijestom. Iako još griješi u govoru već ga se može razumjeti. Ne treba ga pretjerano ispravljati, već je bolje ispravno za njim ponoviti ono što je pogriješio. Ne zaboravite da uči oponašajući i ponavljajući. Voli biti s drugom djecom, ali je još teško razviti zajedničku igru, jer ima problema sa dijeljenjem igračaka.

Dijete u četvrtoj godini prepoznaje mnoga slova, crteži postaju složeniji sa više detalja, pokretljivost im se poboljšava. Sposobno je razlikovati široku skalu boja. Rječnik se obogaćuje. Zanima ga sve što ga okružuje, neumoran je ispitivač.

Kod djeteta od pet i šest godina razvoj se ubrzava i dijete doživljava velike promjene. Ovladava sve više svojim mišićima i tijelom, voli plesati, trčati, penjati se. Počinje logički razmišljati i prednost daje igrama koje imaju određene strategije. Uspijeva precrtati crtež. Posjeduje bogati rječnik i jasno se izražava. Već se zna igrati s drugom djecom i voli se osjećati djelom grupe.

Dijete od sedme i osme godine traži više prijatelja s kojima će podijeliti iskustva i osjećaje. Grupna je igra sada mnogo važnija od individualne. Počinje razvijati vrijednosti kao što su odanost i sposobnost čuvanja tajni. Vještije je i spretnije pa uspješno izrađuje razne predmete i crta manje skulpture sa više detalja. Intuitivna spoznaja prelazi u deduktivnu. Sposobno je donositi zaključke.

Igre prema godišnjim dobima

Proljećeje doba buđenja i osobito utječe na djecu, jer postaju živahnija. Pa igre koje predlažemo za  ovo vrijeme trebaju biti djelomično usmjerene trošenju tog viška energije, ali i smirivanju, jer djeca trebaju zadržati pažnju i usredotočenost u određenim aktivnostima. Treba se iskoristiti sve što nam nudi proljeće – promjene u prirodi, cvjetanje, ponovno rađanje, buđenje. Vrijeme je promjenjivo – kiša, vjetar, porast temperature. Tradicionalni blagdani- Veliki tjedan, Uskrs.

Predlažemo:

- memory (sa proljetnim motivima),

- ukrašavanje uskrsnih pisanica,

- izrada proljetnica od papira uz dramatizaciju,

- razne pokretne igre.

Ljeto- je istoznačnica za praznike, to je vrijeme ljenčarenja i igara na otvorenom. To nas godišnje doba poziva na istraživanje sredine koja nas okružuje i upoznavanje prirode. U lipnju i srpnju uživamo u najdužim danima u godini i u temperaturama koje pozivaju na skakanje u vodu. Igre koje predlažemo za ljeto su zabavne i pretežno se igraju na otvorenom. Ovo je doba savršeno za druženje djece. Ljeto nas poziva na šetnje plažom i šumom te na skupljanje svega što nam priroda pruža.

Predlažemo:

- čitanje priča o ljetu,

- igre na otvorenom,

- igre pijeskom i vodom – prijenos vode čašama, spužvama, utrke s vodom…,

- izrada vodene zvečke (voda, ulje, boja),

- izrada skulptura sa školjkama,

- izrada slike sa motivima podmorja,

- izrada ljetnih voćnih ražnjića,

- upoznavanje djece sa izrekama i poslovicama o ljetu.

Jesen- zatvorimo li oči i zamislimo li sliku jeseni zasigurno ćemo posegnuti za smeđim, žućkastim i zlatnim bojama, te stvoriti viziju lišća koje pada sa stabla. U jesen uživamo u velikom bogatstvu kaloričnog i ukusnog voća. To je jedno od najljepših godišnjih doba koje nam daruje čudesne kombinacije boja. To je prikladno doba da proučavamo ponašanje životinja i preobrazbu krajolika, kada su dani kraći i hladniji nego ljeti.

Predlažemo:

- čitanje priča o jeseni,

- izrada okvira za slike sa jesenjim plodovima,

- izrada jesenje čaše za olovke,

- igre na otvorenom,

- izrada zmije od čarapa,

- upoznavanje djece sa izrekama i poslovicama o jeseni.

Zima - obilježavaju je dvije značajke koje otežavaju igru na otvorenom: niske temperature i malo sunčanih sati. Zima je povezana s vjerskim i poganskim blagdanima; Sveti Nikola, Božić, Nova godina, Sveta Tri Kralja..  obilježavamo i zimski solsticij, najkraći dan u godini. Pjesmice i recitacije dobar su način da djeca obogate svoj rječnik i vježbaju pamćenje pomoću jednostavnih rima.

Predlažemo:

- čitanje priča o zimi,

- izrada božićno – novogodišnjih čestitki,

- igra u kući – «pronađi skriveno blago»,

- izmišljanje priča o životinjama,

- izmišljanje novih igara sa starim igračkama,

- igre na snijegu

- upoznavanje djece sa izrekama i poslovicama o zimi.

Pripremila: Ivana Parađiković,

Odgojitelj predškolske djece

Prema: Nuria Torin: Igrom i smijehom kroz djetinjstvo.